Dok se suočavamo s rastućim izazovima vezanim uz klimatske promjene, potražnja za održivim izvorima energije postaje ključna komponenta globalnih napora prema smanjenju emisija stakleničkih plinova. U skladu s tim, solarna energija sve više privlači pozornost kao čista, obnovljiva opcija koja ima potencijal transformirati energetski pejzaž.

U srcu ovog pokreta prema održivosti nalaze se solarne elektrane, a Europa se ističe kao regija gdje ova tehnologija postaje sveprisutna. Unutar tog konteksta, fokus ovog istraživanja usmjeren je na rastuću važnost solarnih elektrana u Europi, s posebnim naglaskom na perspektive Hrvatske. Kroz analizu ključnih čimbenika poput sunčane dostupnosti, poticaja, ekonomske isplativosti i tehničkih aspekata, otkrivamo dinamiku koja potiče uspon solarnih elektrana u ovom dijelu svijeta. Osim toga, istražujemo ulogu koju ove elektrane igraju u smanjenju emisija i stvaranju održivog energetskog modela. Započnimo putovanje kroz svijet solarnih elektrana i razmotrimo kako ovaj oblik energetske transformacije oblikuje budućnost.

Hrvatska je po svojim instalacijam solarnih elektrana daleko iza drugih zemalja u Europi. Za usporedbu, Nizozemska  ima kapacitete solanrih panela +1.000W po stanovniku, dok Hrvatska samo 47W po stanovniku.

Postoji nekoliko razloga zbog kojih bih je ulaganje u solarne elektrane u Hrvatskoj dobra investicija:

1 ) Obilje sunčanih dana: Hrvatska ima povoljnu klimu s mnogo sunčanih dana tijekom godine. Ovo stvara povoljne uvjete za proizvodnju električne energije iz solarnih panela. Hrvatska, ovisino o dijelu zemlje, ima između 1.200kWh/m2  i 1.700kWh/m2. Za usporedbu Nizozemska ima ispod 1100 kWh/m2 iako ima 21x više instaliranih solarnih panela.

2) Poticaji i subvencije: Hrvatska vlada nudi različite poticaje i subvencije za ulaganje u obnovljive izvore energije, uključujući solarne elektrane. To može značajno smanjiti troškove ulaganja i skratiti razdoblje povrata ulaganja.

3) Smanjenje troškova energije: Instalacija solarnih panela može značajno smanjiti troškove električne energije za kućanstva i tvrtke, posebno u dugom roku. Kako solarni paneli generiraju električnu energiju iz besplatne solarne svjetlosti, vlasnici solarnih elektrana mogu smanjiti svoje račune za struju. Hrvatska u 2023 godini ima 13.4c/kW cijenu struje dok je prosjek EU 28.3c/kW prema Euronews.

4) Smanjenje emisija stakleničkih plinova: Korištenje solarnih elektrana pomaže u smanjenju emisija stakleničkih plinova, što doprinosi zaštiti okoliša i smanjenju klimatskih promjena.

5) Povrat ulaganja: Iako je inicijalna investicija u solarnu elektranu značajna, ona se može isplatiti tijekom vremena. Solarni paneli imaju relativno dug vijek trajanja i zahtijevaju malo održavanja, što omogućava postupno povrat ulaganja. Solarni paneli nakon 25 godina proizvode od 93% do 85% od svog punog kapaciteata. Dakle, proizvodni pogoni bez mijenjanja dijelova još uvijek donose veliki dio prihoda.

6) Ovisnost o tradicionalnim izvorima energije: Ulaganje u solarne elektrane može smanjiti ovisnost o tradicionalnim izvorima energije poput fosilnih goriva, što može smanjiti ranjivost na promjene cijena energije i nestanak energije.

7) Povećana vrijednost nekretnine: Ugradnja solarnih panela na kuću ili poslovni prostor može povećati njihovu tržišnu vrijednost, što može biti korisno u slučaju prodaje ili iznajmljivanja.

8) Prilika za investitore: Za one koji traže priliku za investiranje, solarni sektor može predstavljati privlačnu opciju. Hrvatska ima potencijal za rast solarnih elektrana, a investitori mogu ostvariti povrat na svoj kapital.

Važno je napomenuti da je uspješno ulaganje u solarne elektrane u Hrvatskoj, kao i drugdje, ovisi o pažljivom planiranju, pravilnoj lokaciji, tehničkim specifikacijama i praćenju tržišnih uvjeta. Prije nego što se odlučite za ulaganje, preporučuje se konzultacija s stručnjacima i provođenje detaljne analize isplativosti.

Kako radi solarna elektrana?

Solarna elektrana pretvara sunčevu svjetlost u električnu energiju pomoću solarnih panela. Evo osnovnih koraka kako radi solarna elektrana:

Prikupljanje sunčeve svjetlosti: Solarna elektrana koristi solarni panel, koji je sastavljen od mnogo solarnih ćelija (fotovoltaičkih ćelija) smještenih na površini panela. Fotovoltaičke ćelije sadrže poluvodički materijal koji reagira na sunčevu svjetlost.

Pretvaranje sunčeve svjetlosti u električnu energiju: Kada sunčeva svjetlost padne na solarni panel, fotovoltaičke ćelije apsorbiraju fotone (osnovne čestice svjetlosti) i oslobađaju elektrone. Ovi slobodni elektroni stvaraju električni napon i struju.

Invertiranje istosmjerne struje (DC) u izmjeničnu struju (AC): Električna energija koju proizvode solarni paneli je obično u obliku istosmjerne struje (DC). Međutim, većina kućanstava i električnih uređaja koristi izmjeničnu struju (AC). Stoga, solarni invertori koriste se za pretvaranje DC električne energije u AC električnu energiju kako bi se koristila u kućanstvu ili distribuirala u električnu mrežu.

Pohrana i/ili distribucija energije: Električna energija koja se proizvede može se koristiti izravno za napajanje kućanstva, a višak energije može se pohraniti u baterijama za kasniju upotrebu. Ako je solarna elektrana povezana s električnom mrežom, višak energije može se prodavati ili vraćati u mrežu za korištenje drugih potrošača.

Praćenje i upravljanje sustavom: Solarna elektrana obično uključuje nadzor i upravljanje sustavom kako bi se osigurala učinkovita i sigurna operacija. To može uključivati praćenje performansi solarnih panela, upravljanje kapacitetom baterija, te praćenje i održavanje sustava.

Važno je napomenuti da su solarni paneli pasivni uređaji koji ne proizvode emisije stakleničkih plinova i koriste obnovljivi izvor energije, sunčevu svjetlost. Solarna energija igra ključnu ulogu u globalnim naporima za smanjenje emisija CO2 i tranziciju prema čistijem i održivijem energetskom sektoru.

O čemo ovisi veličina solarne elektrane?

Veličina solarne elektrane ovisi o nekoliko čimbenika koji uključuju potrebe i ciljeve vlasnika, dostupni prostor, proračun, lokalne klimatske uvjete i regulative. Evo glavnih čimbenika koji utječu na veličinu solarne elektrane:

Potrošnja energije: Najbitnija  stvar koju trebate uzeti u obzir je koliko električne energije trošite u svom kućanstvu ili poslovnom prostoru. Veća potrošnja zahtijeva veću solarnu elektranu kako bi se zadovoljile energijske potrebe.

Drugim riječima, najveći financijski povrat imati ćete ako vaša solarna elektrana umanjuje vaš sadašnji račun za struju. Ukoliko imate malu potrošnju, velika elektrana neće napraviti brzi financijski povrat jer otkupna vrijednost struje koju uzima opskrbljivač ima manji financijski efekt od zadovoljavanja vaše potrošnje.

Lokacija: Klimatski uvjeti i geografska lokacija igraju značajnu ulogu. Ako se nalazite na području s više sunčanih dana tijekom godine, manja solarna elektrana može proizvesti dovoljno energije, dok će na lokacijama s manje sunčanih dana biti potrebna veća instalacija i time veća investicija.

Raspoloživi prostor: Veličina dostupnog prostora za postavljanje solarnih panela također igra važnu ulogu. Veći prostor može podržati veći broj panela, što će rezultirati većim kapacitetom.

Proračun: Vaš proračun određuje koliko možete uložiti u solarnu elektranu. Veća solarna elektrana obično će zahtijevati veće početno ulaganje. Da sažmemo sve arguemente do sad: optimalan povrat je da imate velike potrošače energije koje zadovoljavate sa što manjom elektranom na jako osunčanom području.

Regulative: Zakoni i regulative  mogu ograničiti veličinu i instalaciju solarnih elektrana. Jedan primjer je da Hrvatskoj,  jednofazni priljučak dozvoljava otkup samo 3.6kW energije. Drugi primjer je da se poticaji za elektrane mijenjaju. Najbolje je da nas kontaktirate i provjerite koji su trenutno dostupni poticaji.

Tehnički faktori: Tehnički faktori, uključujući efikasnost solarnih panela, orijentaciju i nagib panela, mogu utjecati na veličinu solarnog sustava potrebnog za zadovoljenje energetskih potreba.

Sve te čimbenike treba pažljivo razmotriti kako biste utvrdili odgovarajuću veličinu solarne elektrane za svoje potrebe. Za vašu personaliziranu procjenu kontaktirajte nas.

Vrijeme potrebno za pripremu i izgradnju solarne elektrane može varirati ovisno o različitim faktorima, uključujući veličinu i složenost projekta, lokaciju, vremenske uvjete, dozvole i regulatorne procese te dostupnost potrebnih resursa.

Evo općeg pregleda faza i vremenskih okvira za izgradnju solarne elektrane:

1.) Informiranje. Od trenutka kada dobijemo vaš upit, treba nam 1 dan da vam pošaljemp ponudu i ukupno 3-5 dana da ponudu uskladimo vašim potrebama.

2. Izrada glavnog projekta (15-25 dana): U ovoj fazi provodi se detaljna analiza potreba, izrađuje se projekt dizajna i inženjeringa, traže se potrebne dozvole i regulative.

3. Odobrenje za priključenje( 20-40dana): U ovoj fazi dobivate izdavanje EES suglasnosti, te sa vašim opskrbljivačem potipsujete ugovor o ugradnji dvosmjernog brojila (350EUR)

4. Izgradnja solarne elektrane (2-5 dana).

5. Puštanje u pogon (10 dana). Zajedno sa svim završnim dokumentima, dobivate odobrenje o trajnom pogonu solarne elektrane.
6. Operativna faza: Nakon puštanja u pogon, solarna elektrana ide u operativnu fazu, gdje proizvodi električnu energiju. Održavanje i nadzor rada sustava obično traje tijekom cijelog životnog vijeka solarne elektrane.

Vrijeme izgradnje također može ovisiti o vremenskim uvjetima na lokaciji, dostupnosti radne snage i tehničkoj složenosti projekta. Veći projekti, poput komercijalnih solarnih elektrana ili solarnih elektrana postavljenih u ruralnim područjima, obično zahtijevaju više vremena za izgradnju nego manji projekti za kućanstva. Važno je napomenuti da brza i učinkovita izgradnja ovisi o dobroj organizaciji i iskustvu izvođača radova.

Smanjenje računa za struju: Solarna elektrana proizvodi električnu energiju besplatno iz sunčevog svetla, što vam omogućava da smanjite ili potpuno eliminirate troškove električne energije iz mreže. To znači da ćete plaćati manje za svoje mjesečne račune za struju.

Subvencije i poreske olakšice: Mnoge EU države i pružaju subvencije i porezke olakšice za instalaciju solarnih sistema kako bi podstakle upotrebu obnovljivih izvora energije. Ove beneficije mogu značajno smanjiti početne troškove instalacije i ubrzati povraćaj investicije. Hrvatska je već imala nekoliko krugova subvencija i u najavi su novi krugovi subvencija koje pokrivaju do 70% vrijednosti elektrane.

Prodaja viška električne energije: Ako proizvodite više električne energije nego što koristite, većina sistema vam omogućava da tu višak električne energije prodate nazad elektroenergetskoj mreži. Dugoročno, ovo je najmanji izvor prihoda jer su koeficijenti otkupa na razvijenijim solarnim teržištima napravljeni tako da potiču zadovoljvanje svoje potrošnje energije, a ne prodaju energije opskrbljivaču.

Povećana vrijednost nekretnine: Solarni sistemi mogu povećati vrijednost vaše nekretnine, čime se stvara dodatna korist ako se ikada odlučite da je prodate.

Što je efikasnot solarne elektrane?

Efikasnost solarnog panela se obično izračunava pomoću formule koja uspoređuje koliko sunčeve energije koja pada na panel se pretvara u električnu energiju. Ova efikasnost se izračunava kao odnos između električne snage proizvedene od strane panela i sunčeve energije koja dolazi na panel. Evo osnovne formule:

Efikasnost (%) = (Proizvedena električna snaga / Sunčeva energija koja incindira na panel) x 100

Važno je napomenuti da stvarna efikasnost solarnih panela može varirati u stvarnim uvjetima na terenu zbog faktora kao što su orijentacija panela, intenzitet sunčeve svetlosti, temperaturi i čišćenju panela. U praksi, solarni paneli se obično procenjuju da imaju efikasnost između 15% i 20%, ali može biti viša za visoko efikasne panele.

Koji je povrat investicije solarne elektrane?

Da ilustriramo povrat investicije bez subvencija, možemo napraviti jedan pojednostavljeni primjer.

Koje su potrebe kuće za energijom i sadašnji trošak? Pretpostavimo da je cijena kWH 0.14 centi (realno postoji razlika između visoke i niske tarife, ali ovo je pojednostavljeno). I ako kuća godišnje trši 4.500kWH električne enrgije godišnje, onda je račun za struju 630EUR godišnje.

Veličina solarne elektrane potrebne da bi zadovoljila potrebe za električnom energijom je 3.75kW. To je investicija od 5.250EUR. To znači, da će instalacijom solarne elektrane koja smanjuje račune za struju na 0 trebati 8.3godine da se ta solarna elektrana otplati.

Na to uzmite u obzir da:

Cijena struje u Hrvatskoj je 0.14c/kW, dok je prosijek EU 28c/kW. Za očekivati je da će cijena energije narasti. Ako struja poskupi na 0.2c/kW, godišnji račun za struju je 900EUR, a otplata elektrane je 5.8godina. Ukoliko uz porast cijene struje, dobivate poticaj za 30% vrijednosti elektrane, to je 1.575EUR. To dodatno smanjuje povrat na 4 godine.

Na kraju, s obzirom da je vijek trajanja elektrane 25 godina, u preostalih 20 godina dobivate uštedu il zaradu od 900EUR godišnje x 21 godinu = 18.900EUR. Znamo da kapacitet proizvodnje i nakon 25 godina gotovo potpun, pa vam se uštede nastavljaju i nakon tog perioda.

Poticaji za solarne elektrane – retrogradno?

Da li je moguće prijavu solarne elektrane za subvenciju napraviti retrogradno? Da, u ranijim natječajima bilo je moguće prijaviti solarnu elektranu na subvenciju i nakon što je bila instalirana.

Koji dokumenti su potrebni za prijavu natječaj za subveciju solarne elektrane?

Na temelju ranijih natječaja možemo izvući popis podataka koji su potrebni za prijavu na subvenciju solarne elektrane: zk izvadak, fotodokumentacija postojećeg stanja, energetski certifikat građevine (od certificirane tvrtke), fotorafije osobe koja je nositelj projekta i koja je prijavljena u toj kući, dokaz o legalnosti građevine (uporabna ili građevinska dozvola) te prijavni obrazac. Ranije se tražio i dokaz da građevina nike stradala u potresu.

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15, 57/18, 63/20, 92/20): Ovaj zakon regulira poticanje i upotrebu obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu energiju. Zakon uključuje pravila o subvencijama, feed-in tarifama i pristupu električnoj mreži.

Zakon o tržištu električne energije (NN 158/13, 100/15, 130/17): Ovaj zakon regulira tržište električne energije u Hrvatskoj, uključujući pravila o proizvodnji i distribuciji električne energije iz obnovljivih izvora.

Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 57/18): Ovaj zakon promiče energetsku učinkovitost i uključuje odredbe o poticanju obnovljivih izvora energije, uključujući solarne elektrane.

Pravilnik o tehničkim i drugim zahtjevima za priključivanje i rad postrojenja koja proizvode električnu energiju (NN 102/19): Ovaj pravilnik regulira tehničke aspekte priključenja solarnih elektrana na elektroenergetsku mrežu.

Pravilnik o postupku za izdavanje odobrenja za obavljanje energetske djelatnosti (NN 89/14, 104/14): Ovaj pravilnik propisuje postupak dobivanja odobrenja za obavljanje energetske djelatnosti, uključujući postavljanje i upravljanje solarnim elektranama.

Pravilnik o ispitivanju i certificiranju energetskih performansi zgrada (NN 78/17, 122/19): Ovaj pravilnik uključuje zahtjeve vezane za energetsku učinkovitost i primjenu obnovljivih izvora energije u zgradama.

Važno je napomenuti da se zakoni i regulacije mogu mijenjati i ažurirati tijekom vremena kako bi odgovarali promjenama u energetskom sektoru i ciljevima održivosti. Ako razmatrate postavljanje solarnih panela ili izgradnju solarne elektrane u Hrvatskoj, preporučujemo konzultaciju sa stručnjacima i provjeru najnovijih zakona i regulacija kako biste bili u skladu s važećim propisima.

Sjena. Sjena na solarnim panelima može značajno smanjiti proizvodnju električne energije. Potrebno je pažljivo analizirati prisutnost sjene s obzirom na okolnu vegetaciju, susjedne zgrade i druge prepreke.

Građevina. Bitno je da građevina na kojoj se postavlja solarna elektrana ima građevinsku dozvolu, da se nalazi na jednoj građevinskoj čestici i da je elektrana na glavnoj građevini (i.e. da nije na garaži).

Točna snaga kućanskih uređaja može značajno varirati ovisno o konkretnim uređajima koji se koriste u određenom domaćinstvu. Generalno, najveći potrošači energije u kućanstvu obično uključuju:

Klima uređaj ili grijanje – snaga može varirati ovisno o modelu i veličini, ali može biti u rasponu od 2 kW do 6 kW ili više.

Električni bojler – snaga ovisi o veličini i vrsti bojlera, ali obično iznosi između 3 kW i 12 kW.

Električna pećnica – snaga može biti između 2 kW i 5 kW.

Sušilica za rublje – snaga može biti između 2 kW i 5 kW.

Štednjak – snaga može biti između 1 kW i 3 kW.

Električni grijači prostora – snaga ovisi o modelu, ali može biti između 1 kW i 2 kW.

Hladnjak i zamrzivač – snaga obično iznosi između 100 W i 800 W.

Perilica rublja – snaga može biti između 1 kW i 3 kW.

Mikrovalna pećnica – snaga obično iznosi između 600 W i 1,2 kW.

Televizor – snaga ovisi o veličini i vrsti televizora, ali obično iznosi između 50 W i 300 W.

Ostali uređaji kao što su svjetla, računala, mobilni punjači itd. imaju niže snage i obično ne čine vrh liste potrošača energije.

Osiguranje solarne elektrane obično pruža zaštitu od različitih rizika i šteta koje se mogu dogoditi tijekom životnog vijeka solarne elektrane. Pokrivanje osiguranja može varirati ovisno o vrsti osiguranja i specifičnim potrebama vlasnika solarne elektrane. Evo nekoliko aspekata koji se obično pokrivaju osiguranjem solarne elektrane:

Fizičke štete: Osiguranje solarne elektrane obično pruža zaštitu od fizičkih oštećenja na solarnim panelima, invertorima, nosačima i drugoj opremi koja čini solarni sustav. Ovo uključuje štete uzrokovane olujama, uraganima, tučom, požarima, udarima groma i drugim sličnim nepredviđenim događajima.

Krađa i vandalizam: Osiguranje može pokrivati štetu uzrokovanu krađom opreme ili vandalizmom, uključujući krađu solarnih panela, žica i drugih komponenata.

Gubitak proizvodnje: Ako se solarna elektrana zaustavi zbog fizičkih šteta ili tehničkih problema, osiguranje može pokrivati gubitak prihoda od proizvodnje električne energije tijekom tog vremena.

Odgovornost prema trećima: Osiguranje može pružiti pokriće odgovornosti prema trećima u slučaju nesreće ili ozljede koja se dogodi na lokaciji solarnog sustava.

Poslovni prekidi: Osiguranje može pružiti pokriće za poslovne prekide i gubitke prihoda koji se mogu dogoditi zbog nedostupnosti električne energije uzrokovane oštećenjem solarnog sustava.

Održavanje i servisiranje: Neki planovi osiguranja mogu uključivati pokriće za redovito održavanje, popravke i servisiranje solarnog sustava kako bi se osiguralo njegovo optimalno funkcioniranje.

Obnovljivi resursi: Osiguranje može pružiti pokriće za zamjenu opreme i materijala potrebnih za obnovu solarnog sustava u slučaju štete.

Garancije na opremu solarne elektrane obično variraju ovisno o proizvođaču, vrsti opreme i specifičnim uvjetima kupovine. Evo nekoliko uobičajenih garancija koje možete očekivati za različite komponente solarnog sustava:

Solarni paneli: Većina proizvođača solarnih panela nudi garanciju na panele u trajanju od 10 do 25 godina. Ova garancija obično pokriva proizvodne greške, pad učinkovitosti i oštećenja koja nisu rezultat nepravilnog rukovanja ili instalacije.

Solarni invertori: Garancija na solarne invertere obično traje od 5 do 15 godina, ovisno o proizvođaču i vrsti invertera. Inverteri su ključna komponenta koja pretvara istosmjernu struju (DC) u izmjeničnu struju (AC), pa je njihova pouzdanost važna za učinkovit rad solarnog sustava.

Montažni nosači i konstrukcija: Garancija na montažne nosače i konstrukciju ovisi o proizvođaču i materijalima koji se koriste. Očekujte garanciju od 5 do 15 godina.

Kabeli i priključci: Garancija na električne kabele i priključke također varira, ali obično traje između 5 i 15 godina.

Baterije (ako su instalirane): Ako koristite baterije za pohranu viška električne energije, garancija na baterije može varirati od 5 do 15 godina, ovisno o proizvođaču.